DO RADNOG ISKUSTVA ZA VRIJEME ŠKOLOVANJA

Istraživanja i statistički podaci Zavoda za zapošljavanja pokazuju da se većina mladih suočava s problemima pri traženju prvog zaposlenja. Relativno kasno počnu razmišljati o željama i ciljevima u zaposlenju. Prevladavajuće mišljenje đaka i studenata je kako nakon školovanja sa svjedodžbom ili diplomom u ruci mogu brzo naći posao. Praksa potvrđuje suprotno: za dobro planiranje karijere i uspješno traženje prvog zaposlenja je najbolje da već za vrijeme školovanja počnu s uspostavljanjem kontakata s poslodavcima i stjecanjem prvog radnog iskustva koje će im kasnije u njihovoj profesionalnoj karijeri biti potreban.

Iskustva iz radionica pokazuju kako su đaci i studenti završnih razreda uvjereni da imaju dovoljno vremena za planiranje karijere i za razmišljanje kad i gdje će tražiti zaposlenje. Po njihovom će mišljenju najprije završiti školovanje, a onda će već lako. Mladi nemaju ideju o tome kakav posao žele, u kojem poslu bi mogli biti najuspješniji i sl. Slabo poznaju sadržaj određenih profesija, premalo znaju o očekivanjima poslodavca i premalo su im jasne zadaće koje ih očekuju. Ovaj jaz na razini srednje škole uspješno popunjava program Učeće poduzeće kojeg izvode određene škole. U tim se poduzećima mladi ''zaposle'' na različitim odjelima, upoznaju sadržaje radnih mjesta i razmišljaju o poslu koji bi im najviše odgovarao. Kroz rad saznaju veseli li ih taj posao i imaju li potrebne osobine odnosno dispozicije za kvalitetno obavljanje tog posla. Ako je za posao npr. računovođe najbitnija točnost tako je npr. za komercijalista najbitnija dobra komunikativnost, sposobnost uspostavljanja kontakata, učinkovitost u predstavljanju proizvoda i sl.

Sličnu funkciju ima i obavljanje stručne prakse i pripravništva. Uvjet za uspješnost oba oblika stjecanja radnog iskustva je dobro planiran program koji bi omogućio mladima upoznati se s poduzećem, načinom njegovog rada i stjecanjem znanja unutar radnih zadaća. Dosta mladih stekne prvo radno iskustvo preko studentskog servisa. Pri odabiru posla je dobro biti selektivan. Naime, od najveće su važnosti ona iskustva koja su tijesno povezana s područjem obrazovanja pojedinca. Iskustva i vještine možemo steći i radom u različitim društvima, nevladinim organizacijama, sudjelovanjem na kampovima (domaćim i međunarodnim) i razmjenama. Iskustva i specifična znanja možemo steći i pomoću neformalne pomoći poznanicima i rođacima. Dobar način da mladi stupe u vezu s poduzećima već u vrijeme školovanja je sudjelovanje u pripremama različitih seminarskih, diplomskih i projektnih radova koje neke škole planski potiču. Sva iskustva, bez obzira na to kako su bila stečena, koriste i povećavaju mogućnost za bolju zapošljivost. Isto tako pomažu mladima lakše otkriti kakav ih posao veseli.

Spoznaja kakav posao želimo, svijest o tome koje osobne karakteristike i sposobnosti imamo – sve do dobre i samopouzdane prezentacije poslodavcu kad tražimo svoj prvi posao je proces koji zahtjeva pripreme. Zato je vrlo važno da mladi počnu razmišljati o tome pravovremeno. Jer mladi za vrijeme školovanja ne dobivaju takve informacije, a znanje i iskustvo koje dobivaju posjećujući i sudjelujući na raznim radionicama i organiziranim prezentacijama profesija te posjećujući poduzeća i sajmove karijere je veoma korisno.